zavisnost od TikToka
#1
EU otvara istragu protiv Tik-Toka
https://n1info.rs/svet/eu-otvara-istragu...ze-tiktok/

"Šef industrije EU Tijeri Breton kaže da će se tokom istrage ispitati dizajn programa koji navodno izaziva zavisnost od TikToka, način na koji društvena mreža proverava starost korisnika i privatna podešavanja."

Najsimpatičniji pokazatelj zavisnosti i mešanja virtualnog i realnog za koji sam čula je slučaj devojčice koja je pokušavala prstićima da poveća leptira koji je sleteo na staklo automobila (sa druge strane).
Ja lično ponekad pozelim da " premotam" ljude unazad ako mi nije jasno šta su rekli. 
Mislim da nije stvar jedino u  dizajnu programa Tik Toka, ali dobro je da se stvari sve više preispituju i da se priča o uticaju na psihu.
Reply
#2
platforma kao platforma, problem je ovde sto je to kineski proizvod...
Reply
#3
Nije problem kineski proizvod, već problem je ne postojanje koncepta privatnosti u nekim kulturama/okruženjima, što dalje vodi lakšem profilisanju i prisluškivanju, a onda i problemima za nacionalnu bezbednost. Ovo za dodatnu zavisnost usled koncepta funkcionisanja je samo izgleda još jedan način pritiska na TikTok.
“If you think you are too small to make a difference, try sleeping with a mosquito.” - Dalai Lama XIV
Reply
#4
Treba pogledati dokumentarni film The Social Dilemma
There is no patch for stupidity - Kevin Mitnick
Reply
#5
(02-21-2024, 08:25 AM)1van Wrote: Nije problem kineski proizvod, već problem je ne postojanje koncepta privatnosti u nekim kulturama/okruženjima, što dalje vodi lakšem profilisanju i prisluškivanju, a onda i problemima za nacionalnu bezbednost. Ovo za dodatnu zavisnost usled koncepta funkcionisanja je samo izgleda još jedan način pritiska na TikTok.

a kod US proizvoda postoji (sem na papiru)? Smile
zasto je FB tolike tuzbe dobijao od strane EU ?

ovo je cista geo politicka igra, ko ce ciju naciju da "vozi" ...
Reply
#6
Ja sam napisao da je problem "ne postojanje koncepta privatnosti u nekim kulturama/okruženjima", nisam rekao da je Kina ili US Smile
Ne možemo da ignorišemo da se u nekim okruženjima drastično lakše/teže bori za pravo privatnosti, ili za razumevanje zdravih psihičkih potreba.

Da je na kraju i geopolitička igra, naravno da jeste, sve je deo te "igre", ali mislim da možemo ovu temu da posmatramo i iz čisto tehničkog ili zdravstvenog ugla.
“If you think you are too small to make a difference, try sleeping with a mosquito.” - Dalai Lama XIV
Reply
#7
Dragi svi,
pošto sebe dozivljavam kao eksperta u oblasti tzv. mentalnog zdravlja tj. psihoterapije dozvoliću sebi da Vas verovatno šokiram. Naime niko ne može sa sigurnošću da kaže šta je to psihička bolest. Psihicke bolesti se ne mogu sa sigurnoscu utvrditi ni anatomski, ni fiziološki u mozgu ni u drugim delovima nervnog sistema. Psihicke bolesti su društvene konstrukcije, načini osmišljavanja dogadjaja koji predstavljaju vodiče za akciju (ponašanje) koje nije funkcionalno. Često se ta nefunkcionalnost procenjuje na osnovu normi ili kao statistička devijacija. Ako ja anticipiram da jedino moje agresivno ponašanje će me dovesti do nekog cilja biću agresivna. Medjutim najvažnije je kako će drugi ljudi reagovati na moje ponašanje. Tu se umeće pitanje okruženja, kulture i podkulture, nacije itd itd Zato mi je zanimljivo Ivanovo razmišljanje o ne postojanju koncepta (konstrukta) privatnosti (verovatno se misli na privatnost na Internetu) u nekim kulturama. U svakom slučaju se slažem da postoje različite norme (tzv. normalnosti u različitim društvima). Bas bi bilo zanimljivo ispitati kako razlicite nacije doživljavaju privatnost. Sigurno na različit način. Ne postoji generalizovana psihička normalnost. Zato se slažem da je optužba protiv TikToka politička priča.
Reply
#8
Sonja molim te da me ne shvatiš pogrešno, ali da bi mogli da shvatimo ozbiljno tvoje izjave i tvrdje o ovako ozbiljnim temama vezanim za mentalno zdravlje, molim te da nam daš izvore ka svojim radovima i referencama. To je i uslov da nastaviš da koristiš forum kao registrovan korisnik.

Amater sam u ovoj oblasti, ali ja stvarno ne mogu da se složim sa time da ekspert opravdava agresivnost ili da banalizicuje psihičke bolesti društvenim konstrukcijama.

Što se tiče moje izjave nisam mislio samo na privatnost na internetu, već u društvu kroz istoriju.
“If you think you are too small to make a difference, try sleeping with a mosquito.” - Dalai Lama XIV
Reply
#9
Ne, ne, ne. Ne opravdavam agresivnost. Bas mi je žao sto sam uzela taj primer. (trebalo je da ilustruje fiksiranje značenja ( pojma tj konstrukata) agresivnosti u odnosu na odnos drugih prema nekom ponašanju koje nazovemo agresivnim) To se odnosi na bilo koju situaciju tj. ponašanje. Mi nazovemo nešto nekako u odnosu na naše iskustvo na ono kako se u našem okruženju nešto nazivalo. Eto privatnost npr. ono što je za jednu osobu privatnost i kako je ona doživljava ili sreća ili tuga vrlo je individualno. Sreća je za mene lep razgovor a za nekog drugog da bude uspešan u poslu ili da pojede ukusan kolač.
Evo jedna važna knjiga iz oblasti mentalnog zdravlja koju je priredio Dimitrijević Aleksandar (2005.)"Savremena shvatanja mentalnog zdravlja i poremećaja", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.
To je zbirka radova u kojima se problematizuje pitanje "šta je to mentalna bolest?". A bliže o društvenim ili u stvari ličnim konstrukcijama govori se kod Džordža Kelija (1955.) npr. kod Fukoa, a ove ideje mogu se pratiti kroz istoriju filozofije sve do Kanta i Ničea i bliže.
Inače pitanje mentalnog zdravlja nema isključive odgovore ali ono što ja kao neko ko se bavi ovom oblašću zasigurno znam: "nije stvar u patološkim lezijama u mozgu!" patološko se nalazi u sferi interpersonalnih odnosa tj. mog odnosa sa drugim ljudima koje učim prvo kroz odnos sa majkom, pa porodicom, pa školom, pa vrnjačkom grupom, pa poslovnim okruženjem, partnerskim odnosima itd. Sada se stvari višestruko komplikuju jer pored direktnih uticaja agenasa kulture, medija postoji i internet i veštačka inteligencija itd itd. (sve ove teme o kojima ovde pričamo)
Ima jedna zanimljiva knjiga koju nisam do kraja pročitala o privatnom životu  Srba u srednjem veku. (Clio Timotijević i saradnici) Pre dolaska Turaka naši preci su bili prilično slobodni i nisu imali čvrste principe (konstrukte) zaštite privatnosti što se može videti po npr. arhitekturi (drvene zgrade sa velikim zajedničkim prostorijama itd) Kasnije su bili prinudjeni da grade visoke zidine itd. Mislim da je pitanje privatnosti kroz istoriju još više ilustrativno u kontekstu društvenih konstrukcija. Ili ako se posmatra razlika u privatnom život u okviru individualističkh i kolektivističkih društava...
Nisam očekivala ovako preteću reakciju u vezi ove teme koja je vrlo dostupna u akademskim krugovima. Biću otvorena za dalja pitanja.
    and
Reply
#10
Neću se dalje nastavljati sa tobom oko ovih tema, ovo nije forum iz takve oblasti. Molim te da nam daš svoje reference (rekla si da si ekspert, i tražila si od ljudi da posete tvoje radionice), ili ću biti primoran da te banujem sa foruma zbog lažnog predstavljanja (tvoje ime na Google daje osobu koja nisi ti) i skretanja pažnje sa teme foruma (nedolične privatne poruke).

P.S. "Drvene zgrade sa velikim zajedničkim prostorijama" su bile zbog siromaštva, a ne zato što su ljudi želeli da žive sa tri-četri generacije u istoj sobi. Ljudi prirodno imaju osećaj privatnosti, samo se negde jasno definiše, a negde se vekovima uništava.
“If you think you are too small to make a difference, try sleeping with a mosquito.” - Dalai Lama XIV
Reply


Forum Jump:


Users browsing this thread: 1 Guest(s)